Tekija Blagaj – Mostar

Blagaj je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Ispod naselja se nalazi izvor Bune, koji je najveći krški izvor u Europi (Vrelo Bune). Pored njega se nalazi čuvena sufijska tekija, a u njegovoj okolici su prapovijesno nalazište Zelena pećina, ribogojilište i restorani, te dvorac iz 15. stoljeća, dok se u samom mjestu nalaze brojne građevine koje su proglašene za nacionalni spomenik BiH. Dana 12. studenoga 2007. godine Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je nominiralo Blagaj za upis na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Najranije naselje Blagaja je smješteno u podnožju utvrde, gdje se cesta spušta od utvrde i križa s cestom za Nevesinje. Iako je naseljeno još od prapovijesti, u ovom poljoprivrednom okruženju je došlo do pojačanja trgovine i stvaranje urbaniziranog područja tek u drugoj polovici 15. stoljeća, a njegova struktura je oblikovana tijekom 16. stoljeća.

Povijesni izvori često spominju srednjovjekovnu utvrdu Blagaj (Bona ili Stjepangrad) kao zasebnu teritorijalnu cjelinu, odvojenu od naselja Blagaj. Sama utvrda je izgrađena na visokoj, nepristupačnom krškoj stijeni, na nadmorskoj visini od 310 m iznad razine mora i 266 m iznad izvora rijeke Bune.

Tijekom osmanske uprave u okolici utvrde građene su kuće i javni objekti, pri čemu su nastala stambena područja poput gradskih četvrti (mahale), sa zgradama okrenutima prema unutrašnjim dvorištima. Raskošna dvorišta dokazuju visok životni standard i bogatstvo stanovnika, tako je Velagić kuća jedna od najvrednijih ove vrste u Hercegovini. Naselje je razvijenije uz desnu obalu rijeke Bune, jer je lijeva obala nešto strmija i manje pogodna za gradnju.

Javne zgrade su smještene namjerno unutar urbane strukture kao dio cjeline. Među prvim zdanjima bila je Sultan Sulejmanova, poznatija kao Careva džamija, izgrađena 1521. godine, što je pomoglo da naselje stekne status kasabe (većeg naselja). Uslijedila je izgradnja Karađoz-begovog mosta 1570. god., a potom i Lehina ćuprija. Uporaba odvažnih konstrukcijskih rješenja je odigrala ključnu ulogu u arhitekturi Blagaja: nizovi stupova i svodova, zajedno s drugim konstrukcijskim elementima su sasvim očiti. Bačvasti svodovi, koji su uobičajeni u džamijama, tekijama i hamamima, građeni su s visokim stupnjem savršenstva i omogućili su potpuno slobodna tlocrtna rješenja. Sinkronizacija majstora obrtnika i tehnika gradnje, s jedne strane i razvoja naselja s druge, je ostavilo traga na dojmu Blagaja kao osobitog urbanog središta u Bosni i Hercegovini.

Tijekom Austro-Ugarske vladavine, Blagaj je zadržao izgled ​​orijentalnog naselja, iako je izgubio važnost urbanog središta.

Share on facebook
Share on pinterest
Share on twitter
Share on email
Share on whatsapp

Fotogalerija

logo

© 2020. BiH360.info

BosanskiEnglishDeutsch

Scroll to Top